Pokrenuta procedura proširenja granica Specijalnog rezervata prirode „Kraljevac“

Pronalazak zaštićenih vrsta (umbre, barske paprati, barske kornjače, čikova...) i van granica rezervata učinio je da u SRP „Kraljevac“ pokrenu proceduru o proširenju kako bi se sačuvale ugrožene vrste. Predlog je da se deliblatski specijalni rezervat prirode (jedan od dvadesetak ovog tipa u našoj državi) proširi za nešto više od 400 hektara, odnosno sa sadašnjih 261 na 677.

„To nije malo područje, niti jednostavno područje tako da će ovo biti dugotrajan proces", kaže biolog Laslo Galamboš iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Galamboš je objasnio da je prikupljen veliki broj podataka koji će koristiti u izradi studije o korigovanju granica („spoljnih“), ali i „režima zaštite unutar rezervata“. Takođe, je naveo veoma dobru saradnju upravljača rezervatom (SRP,,Kraljevca") sa naučnim institucijama, stručnim organizacijama i nevladinim organizacijama iz oblasti zaštite životne sredine, a potom pojasnio i značaj saradnje sa lokalnom zajednicom.

„Mi bez saradnje sa lokalnom zajednicom, sa korisnicima prostora, ne možemo da uradimo dobru studiju, a kamoli da imamo zaštićeno područje kojim će se moći upravljati na način na koji zamišljamo – da ima rezultata za očuvanim prirodnim vrednostima."

Put ka proširenju granica obavio bi se iz nekoliko etapa. Ovim redom.

Izrada Studije (stručno-dokumentacione osnove za proglašenje zaštićenog područja) planirana je do kraja 2026/27. godine, nakon što se završe terenska istraživanja. Nakon toga Studija se dostavlja Ministarstvu za zaštitu životne sredine, koje na svojoj veb stranici objavljuje obaveštenje o Studiji i pokreće postupak stavljanja pod zaštitu. Potom se pribavljaju mišljenja i primedbe ostalih nadležnih tela (ministarstva i pokrajinskih sekretarijata), kako bi se dobila konačna verzija u vidu Nacrta uredbe koja „ide“ na javnu raspravu (uvid), do poslednjeg „stepenika“ ka priznanju – Vladi Republike Srbije koja donosi odluku o proglašenju.

Kako kažu u SRP,,Kraljevac“ potencijalno nove granice obuhvatile bi: Beli izvor, Mramoračku reku, Činkinu ćupriju, Kanal Ulmidud (Suva bara), Crnu baru, Crvenku i Jarak (Rimski šanac).

Beli izvor. Zapravo, predstavlja dva izvora sa pitkom vodom ispod pašnjaka. Inače, ova voda se preko kanala uliva u jezero ispod puta Deliblato - Mramorak.

Mramoračka reka. Predstavlja izvor pijaće vode, dolazi iz Mramorka, takođe sela u opštini Kovin, koje je udaljeno sedam kilometara od Deliblata. Reka prolazi kroz mramorački atar, a ispod nekadašnje pruge Vladimirovac - Kovin uliva se u Kraljevac. Na ovom potesu pronađena je i jedna interesantna vrsta ribe koja nije specifična za ovo područje, a to je krkuša (Gobio obtusirostris). Inače, iznad izvora Mramoračke reke napravljena je crkvica (manastir) posvećena Svetoj Petki.

Ćinkina ćuprija. Krak Kraljevca koji dolazi iz pravca Bavaništa (još jedno selo kovinske opštine). Protiče između tri atarska područja Bavanište - Mramorak - Deliblato. Činkina ćuprija je deo koji je veoma bitan za stanište umbre, odnosno deo u kome je pronađena najveća populacija umbre. Zabeleženo je, takođe, i veće prisustvo: čikova i barskog karaša.

Kanal Ulmidud - Suva bara. Reč je o vodi koja dolazi iz pravca Velikih i Malih vrela, a proteže se između dva atarska potesa Gaja i Deliblata. Na vrelima postoji nekoliko izvora pijače vode, kao i ocedne voda sa njiva. Ovaj kanal se spaja sa kanalom iz Kraljevca i zajedno formiraju Crnu baru. U ovom staništu pronađena je umbra, ali i još nekoliko zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta: čikov, vijun, štuka, mrmoljak...

Crna bara. Akumulacija nastala otprilike istih godina kada i Kraljevac. Podizanjem brane i podizanjem nivoa vode napravljeno je jezero Crna bara. Vodu dobija iz tri kraka, odnosno iz tri kanala koji dolaze iz pravca Bavaništa i Deliblata. Višak vode preko prelivnice otiče kanalom do Dunavca u Kovinu. U Crnoj bari je, takođe, pronađena umbra, kao i barska paprat koja se nalazi na tresetnim ostrvima (isto kao i u Kraljevcu).

Crvenka. Manji vodotok koji se puni ocednim vodama gajačkog atara, nalazi se u neposrednoj blizini Crne bare. Crvenka je klasično močvarno stanište, koje je do sada najmanje istraženo, od svih navedenih staništa.

Jarak (Rimski šanac). Pašnjak koji spaja dva manja, takođe u granicama SRP,,Kraljevca", Spasovinu i Obzovik. Prirodno je stanište strogo zaštićene vrste sisara tekunice (Spermophilus citellus).

Izrada ovog materijala omogućena je uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) u okviru projekta ,,Zajedno za životnu sredinu", koji realizuje Beogradska otvorena škola. Sadržaj ovog materijala isključivo je odgovornost Udruženja sportskih ribolovaca,,Deliblatsko jezero" i ne predstavlja nužno stavove USAID-a, Vlade SAD, BOŠ-a ili ostalih partnera na projektu.

Tekst je objavljen na portalu Kovinac.rs.

Autor fotografije: Geza Farkaš.