Prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove - šta je na Programu?

27. 03. 2024.

 

Pred kraj 2023. godine klimatska politika Srbije postala je bogatija za još jedan dokument. Vlada u tehničkom mandatu je 25. decembra usvojila Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za period od 2023. do 2030. godine. Iako  su prema Zakonu o planskom sistemu programi definisani kao dokumenti javne politike užeg obuhvata od strategije koji se po pravilu usvajaju na period od tri godine, ovaj Program se odnosi na period od sedam godina, ali sadrži Akcioni plan za prve tri godine njegove implementacije.

Izrada i sadržaj Programa predviđeni su Zakonom o klimatskim promenama, a rok za njegovo usvajanje bio je mart 2023. godine, dve godine nakon usvajanja Zakona.

 

Zašto nam je Program potreban?

Prethodna godina ponela je neslavnu titulu najtoplije godine od kad postoje zvanična merenja jer je tokom nje zabeležen porast prosečne globalne temperature od 1.48C u odnosu na predindustrijski period. Sve smo dalji od ostvarenja cilja predviđenog Pariskim sporazumom i ograničavanja porasta prosečne globalne temperature na manje do 1.5 stepeni do kraja ovog veka.

Povećan broj i  učestalost toplotnih talasa, intenzivnih padavina, ali i suša samo su neke od izraženih posledica globalnog fenomena koje je u Srbiji sve lakše uočiti. Imajući u vidu da je Srbija najranjivija na izmenjene klimatske uslove od svih evropskih zemalja, sistemsko rešavanje problema klimatskih promena za nas postaje nužnost.

Borba sa klimatskim promenama se vodi kroz dva komplementarna pristupa. Jedan je proces mitigacije odnosno ublažavanja, a drugi je prilagođavanje odnosno adaptacija na izmenjene klimatske uslove. Dok se proces ublažavanja obično smatra globalnim i dugoročnijim, zavisi pre svega od smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte, prilagođavanje podrazumeva mere i aktivnosti koje treba sprovesti uzimajući u obzir već izmenjene uslove i projekcije budućih promena.

 

Prostorna raspodela opasnosti (rizika) od ekstremnih padavina procenjena za period 2001-2020 (levo) i za period 2041-2060 (desno). Preuzeto iz studije Životić i Vuković Vimić (2022). 
Izvor fotografije: Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za period od 2023. do 2030. godine. 

 

Mere po meri klimatskih promena

Program prati Akcioni plan koji sadrži 25 mera čije sprovođenje treba da doprinese ostvarenju posebnih ciljeva Programa. Predstavljane aktivnosti podrazumevaju izmene i dopune nekoliko zakona i usvajanje brojnih pravilnika, metodologija, unapređenje sistema praćenja klimatskih promena, održavanje obuka i edukacija iz oblasti klimatskih promena, kako za zaposlene u javnom sektoru tako i za medije, praćenje stanja i ranjivosti biodiverziteta na klimatske promene, pružanje podrške jedinicama lokalnih samouprava u razvoju internih kapaciteta i jačanju zelene infrastrukture, i drugo.

Naročito važna mera tiče se praćenja zelenih rashoda u budžetu Republike Srbije, koji doprinose procesu prilagođavanja na izmenjene klimatske promene. Ministarstvo finansija treba da izradi metodologiju za obeležavanje zelenih rashoda i da je primeni prilikom izrade Zakona o budžetu za 2025. godinu. Ova mera će značajno olakšati praćenje budžetskih izdavanja za oblast životne sredine i klimatskih promena, koje je ukidanjem Zelenog fonda praktično bilo onemogućeno.

 

Od nacionalnog do lokalnog nivoa

Program predviđa kreiranje metodologije za izradu lokalnih planova prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove na osnovu koje bi jedinice lokalnih samouprava pristupile izradi ovih dokumenata i tako definisale specifične mere i aktivnosti u odnosu na karakteristike svoje zajednice. Uloga jedinica lokalnih samouprava biće naročito važna u narednom akcionom planu, kada bi trebalo da se krene sa izradom ovih dokumenata.

Plan sadrži i projekciju neophodnih finansijskih sredstava za realizaciju mera, pa je tako procenjena potreba dodatnih 851 milion dinara budžetskih sredstava za tri godine, odnosno 160 miliona dinara donatorskih sredstava. Najveća izdvajanja iz budžeta se očekuju u drugoj godini sprovođenja Programa, i to u vezi sa ostvarenjem cilja Unapređenje finansijske podrške za sprovođenje procesa prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove, dok će donatorska sredstva biti utrošena prevashodno na Povećanje svesti, unapređenje znanja i razumevanja uticaja klimatskih promena i njihovih posledica.

Jedna od mera Programa predviđa izradu Smernica za uključivanje zelenih aspekata u dokumenta javnih politika tako da se prepoznaju mere i aktivnosti koje se tiču prilagođavanja na klimatske promene, čime se podržava sistemska integracija procesa prilagođavanja na klimatske promene u dokumente javnih politika.

U Programu je navedeno nekoliko relevantnih strateških dokumenata i opisana je najdirektnija veza sa Strategijom niskougljeničnog razvoja, budući da se Program oslanja na dva njena cilja. [1] I dalje nije dostupan Akcioni plan za sprovođenje Strategije niskougljeničnog razvoja, koji treba da bude usvojen do 1. juna 2024. godine (godinu dana nakon usvajanja Strategije), pa je u ovom trenutku  teško pratiti usaglašenost mera i aktivnosti između ova dva dokumenta.

 

Praćenje napretka

Praćenje efekata, evaluacija i iniciranje promene su poslednji, ali jednako važni koraci u ciklusu javnih politika.

Ministarstvo zaštite životne sredine je glavna institucija zadužena za praćenje primene Akcionog plana, a od ostalih organa i institucija odgovornih za ostvarivanje mera Akcionog plana izdvaja se pre svih Republički hidrometeorološki zavod i druga povezana ministarstva. Zanimljivo je da se Ministarstvo rudarstva i energetike u dokumentu pominje samo kao partnerska institucija u sprovođenju dve mere iz oblasti energetike za čije su sprovođenje kao ključne institucije navedeni univerziteti i druge naučne institucije. Ukoliko imamo na umu da su emisije gasova sa efektom staklene bašte poreklom iz industrije i sektora energetike primarni razlog izmenjenih klimatskih uslova, naročito brine ovako skromna uloga resornog ministarstva i činjenica da trenutno važeća Strategija razvoja energetike Srbije do 2025. sa projekcijama do 2030. godine ne razmatra aspekte prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove ni u jednom svom delu.

Prvi izveštaj o napretku u sprovođenju Akcionog plana možemo očekivati najranije u martu 2026. godine, odnosno dve kalendarske godine nakon usvajanja Programa. Do tada bi trebalo da budu usvojeni i drugi dokumenti koji će sadržati važne mere za sprečavanje klimatskih promena, poput Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana (INEKP), Strategije zaštite životne sredine i nove Strategije razvoje energetike. Biće to prilika da proverimo koliko napredujemo u sprovođenju mera i koliko smo posvećeni aktivnostima iz usvojenih dokumenata, bez kojih ona ostaju samo mrtvo slovo na papiru.

Beogradska otvorena škola zagovara unapređenje javnih politika iz oblasti klimatskih promena kroz uspešnu primenu evropskih pravnih normi i standarda u cilju dostizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.



Odstupanja (anomalije) srednjih godišnjih temperatura vazduha, osrednjenih za teritoriju Republike Srbije, za period 1961-2020 u odnosu na srednju vrednost referentnog perioda 1961-1990.  
Izvor fotografije: Program prilagođavanja na izmenjene klimatske uslove za period od 2023. do 2030. godine. 


[1] Očuvanje potencijala mera ublažavanja, utvrđenih do 2030. i 2050. godine, povećanjem otpornosti na klimatske promene u prioritetnim sektorima (Poseban cilj 4) i Promovisanje prelaska na klimatski neutralnu ekonomiju i društvo otporno na klimatske promene (Poseban cilj 5)